Visokoprinosne obveznice: Dodatni prinos, ali prostor se smanjuje
Uobičajeno, visokoprinosne obveznice imaju znatno viši prinos od, primjerice, državnih obveznica zemalja eurozone ili korporativnih obveznica izdavatelja s visokim bonitetom. Upravo to ih čini vrlo popularnima među mnogim ulagačima – iako prednost u prinosu dolazi s većim i trenutno rastućim rizicima.
Omjer prinosa i rizika kod visokoprinosnih obveznica (kao i kod svih financijskih instrumenata) stalno je u pokretu. Ponekad se dobiva znatno veća kompenzacija za prinos nego što bi to realno očekivani rizici sugerirali, a ponekad je to premalo. Na najnižoj točki okruženja s niskim kamatnim stopama, čak se ni s visokoprinosnim obveznicama nije moglo ostvariti pozitivne prinose ili kamatne kupone – prilično jasan slučaj premalog prinosa za preuzeti rizik. Srećom, to se promijenilo s općim porastom prinosa posljednjih godina i širenjem rizik premija za visokoprinosne obveznice.
Trenutno su kamate i dalje atraktivne
S prosječnim prinosom od otprilike 5,8 % godišnje, tržišni prosjek za ove obveznice trenutno je privlačan (stanje krajem studenog 2024.). Međutim, trenutni tržišni prinos nije isto što i očekivani prinos, jer se od njega moraju oduzeti, između ostalog, mogući troškovi neispunjenja obveza. Moguće promjene tećaja (primjerice zbog promjena u općem kamatnom okruženju) mogu povećati ili smanjiti prinos. Općenito se može reći da će se većina mogućih prinosa na tržištu obveznica ove godine vjerojatno ostvariti iz kamatnih kupona, a manje iz daljnjih povećanja cijena.
Prinosne premije ispod dugoročnog prosjeka
Prinosne premije na europskom tržištu visokoprinosnih obveznica trenutno su ispod dugogodišnjeg prosjeka. S trenutnim prinosom od oko 360 baznih bodova, europsko tržište visokoprinosnih obveznica nije na ekstremnim razinama, već se nalazi u donjem dijelu dugogodišnjeg raspona. To znači da ulagači dobivaju oko 3,6 % više prinosa nego što bi dobili na njemačke državne obveznice s usporedivim rokom dospijeća. Međutim, to je samo tržišna kamatna stopa. Stvarni prinos koji se može ostvariti može značajno odstupati od toga, primjerice, ako pojedine obveznice ne budu isplaćene.
Europsko tržište visokoprinosnih obveznica trenutno nije ekstremno skupo, ali se sigurno više ne može nazvati jeftinim. To je još izraženije kada se uzme u obzir da pregled indeksa za ukupno tržište visokoprinosnih obveznica daje samo vrlo grubu sliku. Ako se izuzme deset posto obveznica koje trguju s najvišim prinosnim premijama (dakle, one obveznice koje iz perspektive današnjih ulagača imaju najveći rizik neispunjenja obveza), prinosne premije za preostalih 90 % su znatno niže od 3,6 %. Upravljanje fondom trenutno preferira kvalitetnije izdavatelje i kratkoročne do srednjoročne obveznice. Njihovi prinosi su u usporedbi s dugoročnijim obveznicama trenutno atraktivni i nude dobre prinose čak i za kraće razdoblje vezivanja kapitala.
Fundamentalni izgledi trenutno su blago pozitivni
Ove godine svjedočili smo velikom broju novih izdanja, pri čemu su bili snažno zastupljeni i izdavatelji s nižim bonitetom. To je s jedne strane dobro za njihovu refinanciranje i likvidnost. Međutim, u kontekstu tržišta visokoprinosnih obveznica, to također znači da će se prosječna kreditna kvaliteta izdavatelja vjerojatno pogoršati. Za razliku od 2023. godine, sve veći dio novih izdanja više ne služi samo za refinanciranje i jačanje financijske snage poduzeća, već se prikupljena sredstva sve više koriste za preuzimanja i spajanja poduzeća te isplate dividendi.
Iako je tržište do sada dobro podnijelo snažnu emisijsku aktivnost (djelomično i zbog značajnog priljeva kapitala od strane ulagača u visokoprinosne obveznice), obveznički vjerovnici trebaju pažljivo pratiti ovaj razvoj. Vrlo je vjerojatno da će se snažna emisijska aktivnost nastaviti i u 2025. godini, ali bi mogla naići na ukupno manji interes za kupnju nego što je to bio slučaj u 2024. Istovremeno, daljnje smanjenje kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB) i američke Federalne rezerve (Fed), kao i opadajuće stope inflacije, trebale bi dodatno podržati tržište. Agencije za kreditni rejting trenutno ne očekuju značajan porast stopa neispunjenja obveza, već čak predviđaju blagi pad. Međutim, ako bi gospodarstvo neočekivano doživjelo snažniji pad, ova procjena bi teško mogla ostati održiva, a visokoprinosne obveznice mogle bi se naći pod pritiskom prodaje. Iako iz današnje perspektive takav gospodarski pad nije najvjerojatniji scenarij, on je svakako moguć, posebno s obzirom na to da fiskalna politika u nekim državama (SAD, UK) može predstavljati dodatni izazov za gospodarstvo.
Sve u svemu, s visokoprinosnim obveznicama denominiranim u eurima i dalje se mogu ostvariti dobri dodatni prinosi, ali rizici rastu, a eventualni prinosi vjerojatno će uglavnom dolaziti iz kamatnih kupona, a ne iz daljnjih povećanja cijena obveznica. U posljednje tri godine ulagači u visokoprinosne obveznice ostvarili su značajne dodatne prinose u usporedbi s državnim obveznicama europskih zemalja središnje jezgre s usporedivim rokom dospijeća. Nastavak ovog trenda čini se nerealnim. Eventualni dodatni prinosi, ako ih bude, vjerojatno će biti skromniji nego u proteklim godinama.
Pročitajte više o kretanjima na tržištima kapitala.