Kina: analiza trenutnih događanja

Utjecaj Kine i američkog dolara na indeks tržišta zemalja u razvoju

Promatrajući kretanja cijena u posljednjim tjednima, vidi se da je globalni indeks tržišta zemalja u razvoju MSCI početkom listopada dosegao svoj dosadašnji godišnji vrhunac, a od tada je znatno pao. Dok je 2. listopada rast vrijednosti iznosio oko 21%, nedavno je iznosio samo oko 12%. Ovaj pad dijelom je posljedica jačanja američkog dolara (cijene dionica u lokalnoj valuti time postaju manje vrijedne u američkim dolarima, a MSCI svoj indeks računa u američkim dolarima). Djelomično su tržišta unaprijed reagirala na Trumpovu pobjedu na izborima ili su reagirala na nju. Treći dio pada cijena u posljednjim tjednima rezultat je korekcije kineskih dionica. Mnogi sudionici i promatrači tržišta izražavaju razočaranje dosad objavljenim mjerama za podršku kineskom gospodarstvu i financijskim tržištima.

Zamjena dugova u Kini: utjecaji na lokalne vlasti i financijski sustav

Financijski najopsežnija mjera je zamjena dugova, kojom se dosadašnje obveze dijelom visoko zaduženih lokalnih vlasti u Kini djelomično refinanciraju. S jedne strane, dobivaju povoljnije kamatne uvjete, a s druge strane, dugovi koji su dosad postojali kao "sjene dugova" izvan službenih bilanci lokalnih vlasti, uključuju se u bilance.

Program je planiran za naredne tri do pet godina i trebao bi obuhvatiti do 10 milijardi Yuan-a (oko 1,38 milijardi američkih dolara). Za usporedbu: trenutno lokalne samouprave izvan bilanci imaju oko 14 miljardi Yuan-a, a u bilancama dodatnih oko 52 milijardi Yuan-a duga. Mjera će poboljšati financijski manevarski prostor lokalnih vlasti, ali budući da se radi "samo" o zamjeni dugova, nisu povezani neto priljevi kapitala. Veličine također pokazuju da je zahvaćen samo prilično mali dio ukupnog duga od 66 milijardi Yuan-a. Izravni tržišni učinci ovih mjera vjerojatno će u početku biti mali. Trenutno nema većeg stresa u kineskom financijskom sustavu.

Pomoć za banke i tržište nekretnina

Još jedna planirana mjera Pekinga sastoji se u tome da se šest najvećih banaka opskrbi svježim kapitalom. Pretpostavlja se da se time želi potaknuti konsolidacija u kineskom bankarskom sustavu, jer financijske poteškoće ne pogađaju velike banke, već niz manjih institucija. Međutim, u bankarskom sustavu trenutno se ne može govoriti o stresu ili krizi. Kineska središnja banka privukla je pažnju sredinom listopada s dva financijska paketa u iznosu od oko 112 milijardi američkih dolara, koji bi trebali omogućiti kupnju dionica od strane određenih institucionalnih ulagača te otkup dionica od strane poduzeća.

Kako bi se dugotrajna kriza na tržištu nekretnina brže okončala, lokalne samouprave će ubuduće moći otkupljivati neprodane kuće i stanove te ih stavljati na raspolaganje kineskim građanima. Prvenstveno bi se time trebalo omogućiti građevinskim tvrtkama da dovrše već započete projekte.

Sudionici na tržištu i promatrači reagirali su pretežno razočarani činjenicom da, suprotno uvriježenim očekivanjima, dosad nije bilo novog paketa fiskalnih poticaja To je tim značajnije jer su državne potrošnje trenutno znatno ispod planiranih vrijednosti u proračunu. Kako fiskalni impuls ne bi postao negativan, središnje i pokrajinske vlasti morale bi barem nadoknaditi već predviđene izdatke u narednim mjesecima."

Fiskalna suzdržanost: čekanje na Trumpa?

Većina analitičara pretpostavlja da se vodstvo Xi Jinpinga do sada namjerno suzdržavalo od poduzimanja fiskalnih mjera kako bi zadržalo manevarski prostor za moguće protumjere ako Donald Trump smisli nove sankcije, carine i druga trgovinska ograničenja.

Uzimajući u obzir dosad najavljene mjere zajedno, opseg je znatan, ali jedva da svježi novac teče u kineski financijski sustav i gospodarstvo. Planirani programi prvenstveno su monetarne, a ne fiskalne prirode. Barem bi industrija nekretnina mogla izaći iz duge krize ako lokalne vlasti kupuju nekretnine u većim razmjerima. Zamjenom duga barem dobivaju malo više slobode.

Kineska ekonomska politika: optimizam unatoč početnom razočaranju

Ipak, razočaranje među mnogim promatračima i na financijskim tržištima moglo bi biti pretjerano i preuranjeno. Jer gotovo još ozbiljnija od dosad poznatih mjera je činjenica da je Peking sada očito spreman intervenirati i snažno djelovati, a također se usredotočuje na tržišta dionica i podiže njihovu privlačnost za Kineze za akumuliranje bogatstva.

Ako se dosad poduzete mjere pokažu nedovoljnima, vjerojatnije je da će ih slijediti i druge. Moguće i one koje ne samo da utječu na stranu ponude, već se i snažnije bave stranom potražnje. U tom pogledu ne nedostaje kupovne moći među stanovništvom u Kini per se, ali se štedi previše u odnosu na potrošnju. Na neki način, ovo bi mogao biti trenutak Kine "whatever it takes".

Predviđanje budućnosti je notorno najteže, ali postoji dobra šansa da je sada barem dno povučeno i u realnoj ekonomiji i u dionicama. S obzirom na često vrlo jeftine procjene kineskih dionica, postoji razlog za optimizam za nadolazeće godine. Neposredni utjecaj kineskih programa poticaja na druga tržišta u nastajanju vjerojatno će zasad biti neznatan. To bi se moglo promijeniti ako se poduzmu veći koraci i u fiskalnoj politici.