Dodatni investicijski podtrend

Zapravo, zdrava ravnoteža između poslovnog i privatnog života i ispunjavajući sadržaj posla često su rangirani više od plaće kada je u pitanju odabir posla među često citiranim "milenijalcima" (ljudi rođeni između 1980. i 2000.), a posebno "generacijom Z" (oni rođeni između 1995. i 2012.).* Oni također općenito imaju malo drugačiji fokus kada su u pitanju njihovi obrasci potrošnje.

Integracija ili bolja odvojenost između posla i osobnog života?

Zbog promjena u radnom svijetu koje proizlaze iz čimbenika kao što su digitalizacija, industrija 4.0, rad na daljinu itd., ravnoteža između poslovnog i privatnog života često se zamjenjuje "integracijom poslovnog i privatnog života", koja se naziva i "miješanjem poslovnog i privatnog života".

Dok je ravnoteža između poslovnog i privatnog života protuteža i usklađivanje dvaju polova rada i slobodnog vremena što je bolje moguće, ovaj novi pristup nastoji učiniti granice između njih fluidnim ili ih čak spojiti. Međutim, rezultat uvelike ovisi o tome kako se to događa i kako ga tvrtke i njihovi zaposlenici provode, strukturiraju i provode u praksi. Ako se s njom ne postupa pravilno, cijela se stvar može brzo pretvoriti u prijevaru. Na primjer, kada nečiji posao preuzme cijeli život poput bolesti koja metastazira zbog nedostatka jasnih granica i navodne slobode i fleksibilnosti dovode do samoiskorištavanja.

Integracija poslovnog i privatnog života kao oblik stalnog dežurstva uopće nije ideal za generaciju Z, ciljnu skupinu koja je tražena jednako kao zaposlenici i potrošači. Austrijske studije pokazuju da je ispunjenje na poslu (88 %) važno za generaciju Z, dok su čimbenici kao što su otvoreni uredi (4 %) i prekovremeni rad (24 %) niže. Istraživanje globalnih trendova također pokazuje da mladi ljudi još uvijek traže strukturu, sigurnost i osjećaj blagostanja. Hiperfleksibilnost se kratkoročno može činiti privlačnom nekim poslodavcima i tvrtkama, ali je očito "out" za veliku većinu mladih ljudi.**

Buduće generacije postavljaju nove prioritete

Dokazi jasno upućuju na to da ispunjen život, uključujući i nagrađivanu karijeru, postaje sve važniji za mlađe generacije. Nasuprot tome, penjanje na ljestvici karijere i posjedovanje skupih statusnih simbola gube na značaju. Što se tiče obrazaca potrošnje, "Kupujte uspomene, a ne (materijalne) stvari" postaje novi moto za mnoge ljude. To se puno bolje uklapa u održivije poslovne prakse i životne stilove od prisile na konzumerizam.

Za roditelje ravnoteža između poslovnog i privatnog života te integracija poslovnog i privatnog života često prvenstveno znače sposobnost boljeg usklađivanja obiteljskih i poslovnih obveza. Za osobe bez djece važni čimbenici često uključuju rekreacijske aktivnosti i sport kao način da se opuste od stresa poslovnog života. Međutim, pitanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života često je relevantno za osobe koje ne rade tako dobro, i to u smislu sudjelovanja u ciljanim i smislenim aktivnostima, kao što je, na primjer, volonterski rad. U ovom slučaju, naglasak je manje na financijskom aspektu, a više na utjecaju koji se može ostvariti u udrugama, inicijativama, grupama za samopomoć, projektima u susjedstvu i slično.