Ulaganje u trend podatkovni centar

Za nas je podatkovni centar brzorastući sektor i gotovo da ga se ne može zaobići, ali koji još uvijek uključuje puno domaćih zadaća za dotične tvrtke iz perspektive održivosti.

Postoji nekoliko načina na koje ulagači mogu sudjelovati u ovom rastu. Na primjer, s izravnim ulaganjima u same hiperskalere (npr. Google ili Microsoft) ili pružatelje kolokacije (npr. Equinix) ili u proizvođače mrežne tehnologije (kao što su Arista ili Vertiv) koji nude rješenja za hlađenje podatkovnih centara ili u industrijska poduzeća kao što je Schneider Electric koja nude posebna rješenja za podatkovne centre u području energetske učinkovitosti.

Posao pohrane podataka

Podatkovni centri posljednjih godina postaju sve važniji. Ali što je podatkovni centar?

Podatkovni centar je objekt čiji zadatak nije samo pohranjivanje velikih količina digitalnih podataka, već i njihova obrada i upravljanje. Cilj ovih objekata je osigurati dostupnost i sigurnost podataka. Stoga služe kao glavno mjesto za pohranu svih vrsta tehničke opreme kao što su poslužitelji, sustavi čvorišta za pohranu, mrežni prekidači, usmjerivači i vatrozidi, kao i njihovi kablovi. Podatkovni centri prvenstveno se koriste u području računalstva u oblaku, ali u posljednje vrijeme postaju sve važniji i u području umjetne inteligencije (AI).

Podatkovni centri su nezamjenjivi

Ali jesu li doista neophodni? Odgovor je da, a proširenje podatkovnih centara ključno je za zadovoljavanje rastuće potražnje. Ovdje se ne radi samo o dostupnosti i sigurnosti podataka ili podršci za usluge u oblaku ili nove tehnologije. Podatkovni centri također promiču učinkovitost i uštedu troškova (korištenje podatkovnih centara može smanjiti troškove IT infrastrukture, održavanja i osoblja) te pomažu u provedbi regulatornih zahtjeva i usklađenosti. Na primjer, podatkovni centri mogu pomoći tvrtkama da osiguraju usklađenost s propisima o zaštiti podataka. Mnoge se tvrtke sada oslanjaju na infrastrukturu podatkovnih centara kako bi pouzdano i učinkovito pružile svoje usluge.

Mogu se razlikovati dvije vrste podatkovnih centara:

  • Hiperskaleri
    Hiperskaleri su najveći i najpoznatiji podatkovni centri. Obično imaju više od 5.000 poslužitelja i zauzimaju površinu veću od 1.000 m². Neki primjeri su Amazon (AWS), Microsoft (Azure), Google (Cloud Platform) i Alibaba (Aliyun).

  • Pružatelji usluga kolokacije
    Pružatelji kolokacijskih usluga iznajmljuju svoj prostor korporativnim korisnicima. Ključna razlika u odnosu na hiperskalere je u tome što oni obično sami ne posjeduju svoje poslužitelje, već samo zgradu s potrebnim kapacitetom. Ove površine koštaju oko 93 do 465 EUR za 250 do 500 kW, a nude ih pružatelji usluga kao što su Digital Realty, Equinix i Vantage.

AI potiče dodatnu potražnju za podatkovnim centrima - a time i potrošnju energije

Ne samo određene cijene dionica koje su nedavno imale koristi od procvata umjetne inteligencije.

Važnost podatkovnih centara u posljednje je vrijeme iznimno naglo porasla zbog sve veće potražnje za umjetnom inteligencijom i s tim povezanog daljnjeg povećanja računalne snage. Prema procjeni Morgen Stanleya, očekuje se da će samo europski podatkovni centri povećati svoj kapacitet pet puta do 2035. godine - sa sadašnjih 4.000 megavata na 20.000 megavata.

Ovaj rast je vrlo ugodan za industriju, njezine dobavljače i investitore. Međutim, taj rast nadoknađuje pitanje potrošnje energije. Prema izračunima, podatkovni centri već čine jedan do dva posto globalne potrošnje energije. Svaki daljnji rast u ovoj industriji također povećava njezinu potrošnju energije. Obuka umjetne inteligencije posebno troši iznimno veliku količinu energije, što se može kritički promatrati iz perspektive održivosti. Jedan primjer: potrošnja energije Googleovih podatkovnih centara porasla je za 17% od 2023. do 2024. Prema vlastitim procjenama, Google je već odgovoran za 10% globalne potrošnje električne energije svih podatkovnih centara.

Ali Google nije sam s ovim problemom; Ove godine Microsoft je objavio da su njegove emisije CO2 prošle godine bile 29% veće nego 2020. To je bilo zbog sve većih ulaganja u infrastrukturu potrebnu za nove tehnologije kao što je umjetna inteligencija.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) pretpostavlja da bi se ukupna potrošnja električne energije podatkovnih centara mogla udvostručiti od 2022. do 2026. na 1.000 TWh (teravatsati). To je otprilike jednako ukupnoj potražnji za električnom energijom u Japanu.

Sources:
Morgan Stanley: European Data Centres to Grow 5x by 2035, 27. Februar 2024
orf.at (https://orf.at/stories/3362504/)
Uptime Institute (Digital Infrastructure Authority | Tier Certification & Training - Uptime Institute)
DataScientest (Data Center: Was ist das? Wozu dient es? (datascientest.com))

This content is only intended for institutional customers.

More