Desetljeće biološke raznolikosti
Tema biološke raznolikosti dobiva veću pozornost politike i gospodarstva od ranih 1990-ih, što se, primjerice, odražava potpisivanjem Konvencije o biološkoj raznolikosti na takozvanom "Summitu o Zemlji" 1992. godine. Međutim, Ujedinjeni narodi proglasili su samo prvo desetljeće 21. stoljeća Desetljećem biološke raznolikosti. U sklopu toga formulirano je pet strateških ciljeva (tzv. "Aichi ciljevi biološke raznolikosti"), koji međutim nisu postignuti.
Međunarodna zajednica je tek na COP15 u prosincu 2022. postigla dogovor o 23 cilja u okviru Globalnog okvira za biološku raznolikost (GBF) Kunming-Montreal. GBF je sveobuhvatan okvir koji definira ciljeve i mjere za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti na globalnoj razini. Ti ciljevi, između ostalog, uključuju očuvanje najmanje 30 % kopnenih i morskih područja na Zemlji, obnovu najmanje 20 % degradiranih ekosustava i smanjenje onečišćenja. GBF namjerava doprinijeti ograničavanju gubitka biološke raznolikosti i zaštiti Zemljinih ekosustava kako bi se osigurala održiva budućnost za sve.
Do trenutka održavanja COP16, države potpisnice CBD-a razvit će nacionalne strategije za provedbu ciljeva GBF-a. Konferencija će se, među ostalim, baviti i definiranjem posebnih pokazatelja za mjerenje i povećanje transparentnosti. Time se želi osigurati da ciljevi GBF-a ne dožive sudbinu sličnu onoj ciljeva iz Aichi.
Morska biološka raznolikost
Svjetski oceani igraju ključnu ulogu u očuvanju biološke raznolikosti jer se tamo nalazi velik dio Zemljine biološke raznolikosti. Mora su dom milijunima vrsta, u rasponu od minijaturnog planktona do divovskih kitova i morskih pasa. Sadrže mnoštvo raznolikih staništa kao što su koraljni grebeni, livade morske trave, šume mangrova i ponorne ravnice.
Istodobno, oceani imaju ključnu ulogu u regulaciji klime i održavanju usluga ekosustava; stoga su od vitalne važnosti za ljudsku dobrobit. Godine 2023., nakon 20 godina pregovora, međunarodna zajednica konačno je uspjela sklopiti sporazum o zaštiti mora. Ovim se ugovorom omogućuje obvezujući skup propisa za otvoreno more, na primjer za stvaranje morskih rezervata, uspostavu procjena utjecaja na okoliš i druge mjere za bolju zaštitu ugroženih vrsta i staništa. (Vidi članak Dubokomorsko rudarstvo)
INFOBOX
Biološka raznolikost: Konvencija Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti (CBD), poznata i kao Konvencija o biološkoj raznolikosti.
Usluge ekosustava: Izraz "usluge ekosustava" odnosi se na dobrobiti prirode za ljude, koje dobivaju od ekosustava i organizama kao što su biljke i životinje, na primjer hrana, lijekovi i regulacija klime. Prema Svjetskom gospodarskom forumu, otprilike polovica globalne dodane vrijednosti izravno i neizravno ovisi o uslugama ekosustava.
Samit o Zemlji: Konferencija Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju održana je u Rio de Janeiru u Brazilu 1992. godine i često se naziva "Samit o Zemlji".
COP15: COP je kratica za Konferenciju stranaka, svjetsku konferenciju Ujedinjenih naroda o prirodi koja se održava od 1995. godine; Konferencija o klimi održava se svake godine, a Konferencija o biološkoj raznolikosti svake dvije godine. COP15 je kratica za 15. konferenciju Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti.
COP16: COP16 je kratica za 16. konferenciju o biološkoj raznolikosti Ujedinjenih naroda, koja će se održati u četvrtom tromjesečju 2024. u Kolumbiji.
Ugovor UN-a o otvorenom moru (službeno poznat kao Sporazum o biološkoj raznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije ili "BBNJ") multilateralni je ugovor kojim se utvrđuju jedinstvena pravila o očuvanju i održivom korištenju morske biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije (otvoreno more).
Zaštita biološke raznolikosti
Gospodarstvo i financijska industrija sve su svjesniji svoje odgovornosti da preuzmu aktivnu ulogu u očuvanju biološke raznolikosti.
U posljednjim tromjesečjima pokrenute su brojne inicijative, koje često oponašaju okvirne konvencije o klimi, a koje omogućuju i olakšavaju transparentnost i izvješćivanje o pojedinim temama.
Financiranje biološke raznolikosti dobrovoljna je obveza financijskih institucija s ciljem zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti i doprinosa odgovornom korištenju bioraznolikosti. Cilj je zaštititi i obnoviti biološku raznolikost financiranjem aktivnosti i ulaganja te povećati svijest o rizicima i prilikama povezanima s biološkom raznolikošću u politici i poslovanju. Financiranje biološke raznolikosti ključan je dio uspostave industrijskih standarda kako bi se povećala transparentnost rizika i prilika za biološku raznolikost, radi na postavljanju znanstveno utemeljenih ciljeva i olakšala razmjena znanja o ovoj temi u financijskoj industriji.
Raiffeisen KAG je 2023. godine potpisao Zavjet za financiranje biološke raznolikosti i postao član Zaklade za financije za biološku raznolikost.
Pročitajte više o bioraznolikosti
Protivno našoj boljoj procjeni, ljudi uništavaju ekološke sustave i koriste tlo za ekonomski profit.